CRKVA SV.

ILIJE NA MERAJI

Gotička crkva sv. Ilije pripada spomenicima kulture koji su ostali sačuvani na
istočnoslavonskom prostoru od ranijeg vijeka pa do srednjeg vijeka. Značajna jer su Vinkovci
dobili naziv prema toj crkvi odnosno zaštitniku sv. Iliji. . Crkva sv. Ilije već je u srednjem vijeku
nosila i posvetu sv. Vinka, čiji se kip nalazio u njezinoj unutrašnjosti.

Nastanak naselja i crkve

Za nastanak naselja i crkve sv. Ilija zaslužni su ugarski vladari. Najvjerojatnije je Ladislav I.
zaslužan za to jer se po njegovoj odluci pokojnici pokapaju u blizini crkve te dolazi do
propadanja manjih selišta te nastaje naselje sv. Ilija. Taj podatak o pokapanju pokojnika je
siguran jer su ostaci pronađeni u blizini crkve te se vjeruje da je riječ o svećenicima ili višem
sloju naroda, plemićima.

Nastala je krajem 11. st. te je riječ o ranoromaničkoj građevini koja se kasnije naknadno
izmjenjuje. Izgrađena je od cigala koje su bile ostatci ruševina oko Cibala, a bile su povezane
pijeskom.

Arheolozi smatraju da je crkva bila u uporabi do tatarske provale koja je bila 1242. godine
gdje je crkva jako oštećena te je onda u 13. stoljeću uz ranoromaničku crkvu počela s
gradnjom gotičke crkve. Povjesničari pretpostavljaju da nova gotička crkva nije sagrađena
samo zbog trošnosti stare, nego se povećao broj stanovnika u trgovištu sv. Ilije.

Prvi spomen trgovišta sv. Ilije datira iz 1332. godine. Ime trgovišta se navodi kao Szentelius ili
Szentilya. Prvi spomen današnjeg imena grada vidljiv je u mađarskim izvorima 15. stoljeća
kao Wincowz i Winkowcz. Dvojnost imena zadržava se u službenim dokumentima sve do 16.
stoljeća kada počinje prevladavati današnje ime grada. Trgovište sv. Ilije nalazilo se u sklopu
Vukovske županije, a pravo vlasništvo nad trgovištem u kasnijem vremenu uživa više
vlastelinskih obitelji: Gorjanski > Sente-Magoč > Alšan i Talovac > Gorjanski.
Arhitektura crkve

Na mjestu crkve sv. Ilije prije se nalazila manja srednjovjekovna crkva. Bila je to novija crkva
koja je djelomično nasjela na južni zid starije građevine. Prva crkva bila je jednobrodna
građevina s užim polukružnim svetištem. Dimenzije crkve iznosile su: brod 6.75 m x 8.5 m, a
vanjski polumjer. Prva crkva otkrivena je 1965. godine, a oko crkve pronađeno je petnaestak
grobova.

Druga ili kasnija crkva sv. Ilije pravilno je orijentirana jednobrodna građevina sa svetištem, u
cijelosti je zidana opekom, a njezine dimenzije iznose: brod 10 x 17 m, svetište 8 x 7 m. Brod
crkve bio je osvjetljen s južne strane visoko postavljenim prozorima s polukružnim lučnim
zaključkom. Ulaz u crkvu nalazio se s dvije strane. Zapadni portal crkve sačuvan je samo u
tragovima. Portal je bio pravokutna oblika, a na drugoj etaži se nalazila polukružna luneta.
Svetište crkve bilo je najvjerojatnije natkriveno križno-rebrastim svodom. U južnom zidu
svetišta otkriven je tabernakul s lažnim šiljatim lukom. Neka novija istraživanja govore nam
kako je bila posvećena sv. Iliji, kako i naselje nosi naziv, te da su uz glavni oltar sv. Vinka bila
još dva bočna. Jedan je bio posvećen Majci Božjoj, a drugi sv. Antunu, kasnije zamijenjen
slikom sv. Ivana Nepomuka. Podatak iz 1729. godine govori da je jedno vrijeme na glavnom
oltaru bila slika sv. Vinka, koja je kasnije prenesena u novu crkvu, ali se njegovo štovanje s
vremenom izgubilo. Na lijevom bočnom oltaru bila je slika Majke Božje koja je također
prenesena u novu crkvu, dok je na desnom oltaru bila slika sv. Antuna. Na njegovo mjesto je
kasnije postavljena slika sv. Ivana Nepomuka kojemu je bio posvećen glavni oltar u novoj
baroknoj crkvi na Trgu bana Josipa Šokčevića sve do 1972. godine, kada je crkva posvećena
sv. Euzebiju i Polionu.

Razvojem grada tijekom 18. stoljeća formirana je nova gradska jezgra istočno od crkve sv.
Ilije, između Meraje i Ervenice. To utječe na izgradnju nove župne crkve sv. Ivana Nepomuka.
Crkva sv. Ilije sve se više zapušta i preuzimaju je graničarske vojne vlasti i pretvaraju je u
vojno skladište. U nadolazećim stoljećima crkvu koriste brojni vlasnici kao gospodarski
objekt, dok se danas crkva sv. Ilije koristi kao galerijski i izložbeni prostor.
Literatura
https://sites.google.com/site/vinkovackivjesnik/home/kulturni-i-sakralni-objekti/crkva-sv-
ilije-na-meraji
https://sites.google.com/site/vinkovackivjesnik/_/rsrc/1444848673486/home/kulturni-i-
sakralni-objekti/crkva-sv-ilije-na-meraji/meraja-3-765x510.jpg?height=266&width=400
https://hrcak.srce.hr/5455
https://www.welovevinkovci.com/vinkovci-kroz-10-gradevina/
https://sites.google.com/site/vinkovackivjesnik/_/rsrc/1444848677025/home/kulturni-i-
sakralni-objekti/crkva-sv-ilije-na-meraji/Sv.%20Ilija%201100%202.jpg

Ana Perušić, 3. a