Pupavac
Upupa epops
Karakteristike
Pupavac božjak (Upupa epops L.) je ptica iz porodice pupavca (Upupidae). Tijelo mu je svijetlosmeđe do crvenkastosmeđe, krila i rep su crne boje, a na repu su izražene bijele poprečne linije. Glava mu je crvenkastosmeđa, u stražnjem dijelu ima veliku kukmu čiji vrhovi su crnih pruga. Kljun je dugačak i tanak, malo savijen. Ptica je dužine oko 30 cm, kada raširi krila mjeri oko 45 cm. Teži 55-80 grama. Noge su im sive i kratke. Mužjak i ženska nemaju izražene razlike. Mlade ptice imaju kratki kljun i slabije su izraženih boja. Let im je valovit i spor, snažno zamahuju krilima i imaju isprekidane stanke.
Jedini je živući predstavnik svog roda i porodice pupavca (Upupidae), i toliko je jedinstven da se ne može zamijeniti za drugu vrstu, no opisano je 9 podvrsta koje se razlikuju po veličini i boji.
Stanište
Rasprostranjena je ptica u Europi, Aziji i sjevernoj Africi, te na otoku Madagaskaru. Životni prostor su joj rubovi bjelogoričnih i miješanih šuma gdje ima dosta čistina, stari voćnjaci i veliki parkovi. Kod nas je raširen u cijeloj Hrvatskoj premda rjeđe u unutrašnjosti, ptica je selica koja prije nego što zahladi u rujnu otputuje u toplije krajeve a vraća se u ožujku.
Razmnožavanje
Gnijezdi se jednom ili dva puta tijekom sezone od svibnja do srpnja u dupljama starih stabala, u šupljinama zidova i u umjetnim gnijezdima. Gnijezdo oblaže mahovinom, travom i sitnim korijenjem, a neke ptice nanose u gnijezdo i konjsko gnojivo koje miješaju s vlatima i sjienom, zbog čega ptice poprimaju neugodan miris. Ženka leže 2-9 jaja na kojima sjedi oko 15-20 dana a mužjak joj za to vrijeme donosi hranu i nekoliko puta svakog sata. Jaja su zelenkastosiva s crvenkastim pjegama, veličine 26 x 18 mm.
Kada se ptica nađe u opasnosti izlučuje smrdljivu izlučevinu iz žlijezdi na trtici.
Hrani se raznim kukcima, crvima, paucima i malim kralježnjacima koje traži na tlu. Jezik im je kratak i njime ne može hranu prilijepiti da ju unese u usta, već nakon što plijen usmrti udarcem o zemlju, baci ga u zrak, otvori kljun i proguta.
Strogo je zaštićena vrsta.[1]
Etimologija
Latinsko ime roda Upupa nije, kao što to obično biva, grčkog porijekla, već je onomatopeja kojom se oponaša glasanje ptice. Na stranim jezicima poznat je kao hoopoe (eng.), Wiedehopf (njem.), huppe fasciée (fr.), upupa (tal.), abubilla (špa.), poupa-eurasiática (port.), smrdokavra, vodeb, vdab (slo.).
Galerija fotografija
Literatura
- Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, (2013.), Narodne Novine 144/2013, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama
- Zdravko Dolenec, (2014.), Ptice prirodnih staništa Hrvatske, Zagreb: Školska knjiga
