Kondilomi ili spolne bradavice predstavljaju izrasline na koži i/ili sluznici koje nastaju kao posljedica infekcije genitalnim humanim papiloma virusom (HPV).
Genitalna HPV infekcija najčešća je spolno prenosiva bolest današnjice.
Poznato je više od 200 tipova HPV – a. Tipove HPV – a koji inficiraju intimno područje dijelimo na niskorizične i visokorizične. Niskorizični tipovi HPV – a (osobito 6 i 11) uzrokuju spolne bradavice – kondilome i blaže promjene na stanicama vrata maternice, dok visokorizični tipovi HPV – a mogu uzrokovati i teže promjene koje, ako se pravovremeno ne liječe, mogu napredovati sve do nastanka raka.
Kako kondilomi nastaju?
Spolne bradavice (kondilomi) nastaju prijenosom genitalnog HPV – a sa zaražene na nezaraženu osobu, najčešće intimnim kontaktom s inficiranom kožom ili sluznicom (prilikom vaginalnog, analnog ili oralnog spolnog odnosa).
Inkubacija genitalne HPV – infekcije, odnosno vremensko razdoblje od ulaska uzročnika bolesti, u ovom slučaju humanog papiloma virusa (HPV) u organizam, do pojave simptoma (vidljivih promjena) bolesti, traje od tri tjedna do šest mjeseci.
Upravo zbog relativno duge inkubacije, zaražene osobe mogu biti neprepoznati izvor zaraze za svoje spolne partnere.
Kako prepoznati kondilome?
Kondilomi izgledaju poput ružičasto – bjelkastih bradavičastih tvorbi koje se mogu pojaviti pojedinačno ili u nakupinama. Obično su mekane i vlažne te mogu biti uzdignute (šiljasti kondilomi) ili ravne (ravni kondilomi). Ponekad su kondilomi osobito veliki. Tada govorimo o gigantskim kondilomima.
Od svih navedenih entiteta, šiljasti kondilomi, najčešći su oblik genitalne HPV infekcije.
Gdje se kondilomi najčešće pojavljuju?
Kondilomi najčešće zahvaćaju genitalno i analno područje, gdje rastu u toploj i vlažnoj sredini.
Kondilomi kod žena, obično su lokalizirani na stidnici (stidnim usnama), dok se u muškaraca pojavljuju na penisu, mošnjama i/ili kožnom naboru glavića (prepuciju), odnosno analnoj regiji (oko anusa) i međici u oba spola.
Kondilomi mogu biti smješteni i na ulazu ili u unutarnjem dijelu rodnice žena te rjeđe, unutar mokraćne cijevi ili na koži anogenitalne regije oba spola.
Jesu li kondilomi opasni?
Virusne bradavice (kondilomi) mogu biti neugodne, no uglavnom su bezopasne. U većine zaraženih, HPV bradavice predstavljaju samo estetski problem i ne zahtijevaju hitno liječenje. Međutim, tijekom trudnoće, uslijed hormonskih promjena, može doći do bujanja kondiloma koji mogu ometati normalan prolazak ploda kroz porođajni kanal.
Kako se postavlja dijagnoza kondiloma?
Dijagnoza kondiloma se postavlja na temelju pažljivo i detaljno uzete anamneze te vanjskim pregledom kože i sluznice anogenitalne regije, uz pomoć jakog svjetla i povećala. Kao pomoćna dijagnostička metoda, koristi se kolposkopija.
Premda su kondilomi često asimptomatski, ponekad, zbog položaja i/ili veličine, mogu izazvati pojavu nekih od niže navedenih znakova i/ili simptoma.
- nelagoda
- svrbež
- osjećaj pečenja
- bolna osjetljivost
- vaginalni iscjedak
- krvarenje tijekom i/ili nakon spolnog odnosa
- otežano mokrenje
Kondilomi kod muškaraca obično ne uzrokuju ozbiljnije zdravstvene probleme, međutim spolnim kontaktom, mogu prenijeti virus na svoje partnerice.
Zbog anatomskih i fizioloških razloga, uvjeti za razvoj genitalne HPV infekcije, znatno su povoljniji u žena. Upravo iz tog razloga, izrazito je važno pravovremeno postavljanje dijagnoze i po potrebi, provedba odgovarajućeg liječenja.
Kondilomi i trudnoća
Promjene uzrokovane genitalnim humanim papiloma virusom mogu nastati i tijekom trajanja trudnoće, stoga je uz redoviti ginekološki pregled, neophodna i redovita kontrola PAPA – testom.
Prisutnost kondiloma u trudnoći, osobito ako su veliki te smješteni na nepovoljnom mjestu, ponekad zahtijeva odgovarajuć tretman i prije završetka trudnoće. Naime, kondilomi mogu djelovati kao fizička prepreka te spriječiti prolazak ploda kroz porođajni kanal, odnosno onemogućiti prirodan porođaj.
Nadalje, prisutnost kondiloma u porođajnom kanalu može rezultirati i infekcijom novorođenčeta, odnosno prouzročiti stanje poznato kao rekurentna respiratorna papilomatoza.
Liječenje kondiloma
Zahvaljujući djelovanju imunološkog sustava, u velikog broja zaraženih osoba infekcija HPV – om prolazi sama od sebe i nije ju potrebno liječiti. Međutim, ako do toga ne dođe, važno je naglasiti da specifičan lijek ne postoji, već se liječenje usmjerava na uklanjanje promjena na koži i/ili sluznici koje nastaju kao posljedica infekcije HPV – om.
PREMAZIVANJE KONDILOMA
Spolne bradavice uklanjaju se premazivanjem (danas se najčešće primjenjuje premazivanje kondiloma podofilinom).
UKLANJANJE KONDILOMA
Postoje brojne metode uklanjanja kondiloma (krioterapija, ekscizija, elektrokauterizacija, laser), međutim važno je istaknuti da one isključivo liječe posljedice nastale djelovanjem genitalnog HPV – a, a ne omogućuju potpuno iskorjenjivanje virusa iz organizma.
1. krioterapija
Krioterapija kondiloma podrazumijeva smrzavanje kondiloma tekućim dušikom.
2. ekscizija
Ekscizija kondiloma je metoda kirurškog uklanjanja kondiloma.
3. elektrokauterizacija
Elektrokauterizacija kondiloma jest metoda uklanjanja (spaljivanja) kondiloma s pomoću elektrokautera, metalne igle kroz koju se propušta visokofrekventna struja.
4. laser
Uklanjanje kondiloma laserom smatra se jednom od najučinkovitijih i najprecizinijih metoda, budući da se uklanja samo promijenjeno tkivo te nema postoperativnih ožiljaka.
Zaključno, korištenjem dostupnih metoda preventivne zdravstvene zaštite, u koje ubrajamo zdravstveni odgoj i edukaciju, cijepljenje protiv HPV – a, te redovite preventivne preglede, moguće je spriječiti razvoj teških posljedica i očuvati spolno i reproduktivno zdravlje žena i muškaraca.
Literatura:
1. PubMed. Condyloma acuminata
2. UpToDate. Condylomata acuminata (anogenital warts) in adults
3. Medscape. Genital warts
4. ScienceDirect. Condyloma
Autor: Monika Babić
Objavljeni tekstualni sadržaj predstavlja intelektualno vlasništvo fizičke osobe – Monika Babić te je kao takav zaštićen zakonom, ili se koristi sukladno odobrenju nositelja autorskih prava.
