Postoje dva sasvim oprečna mišljenja o tome da li je potrebno ptice u prirodi hraniti tijekom zimskih mjeseci, piše AWAP. Postoji teorija kako dohranjivanje ptica zimi nije potrebno te da ih treba prepustiti prirodnom odabiru pri čemu će samo najotpornije i najsnalažljivije ptice preživjeti.
No, treba imati na umu da je u današnje vrijeme većina ptica ugrožena utjecajem čovjeka kako u urbanim tako i u ruralnim područjima: gubitak staništa i hrane, zagađenost vodenih tokova, iskrčivanje velikih površina za poljoprivredne kulture, upotreba umjetnih gnojiva...
Članovi udruge AWAP smatraju da je svakako potrebno hraniti ptice zimi budući da se u ovo vrijeme ne može govoriti o prirodnom odabiru, jer što današnje okruženje više nije prirodno i predstavlja prijetnju. Na taj se način ipak uspije sačuvati veći broj ptica koje će onda u proljeće imati i veći broj mladunaca čime im se povećavaju šanse za preživljavanje.
Nadalje, ptice koje ne trpe glad imaju jači imunološki sustav te će manje oboljevati, a vidjeli smo da su neke bolesti ptica opasne i po čovjeka. Vrlo je važna i činjenica da se kroz naviku brige o životinjama kod mladih osoba potiče altruizam, briga za druge, ljubav prema prirodi i životinjama. I dakako, ništa manje važno je i samo zadovoljstvo povećanom prisutnošću ptica u vašem vrtu čime zimski dani više nisu tako pusti i dosadni.
Sa svojim su pratiteljima podijelili i nekoliko savjeta. Recimo, da hranilice mogu kupiti ili izraditi sami. Bitno je pripaziti da imaju krović, kako se hrana ne bi brzo smočila i trunula ili se smrzavala. Hranilice ne treba bojati jarkim bojama jer se toga ptice boje. Treba ih svakodnevno kontrolirati: ako je hrana mokra ili smrznuta treba je ukloniti i zamijeniti. Ako su hranilice velike pa ptičice ulaze u njih kako bi jele, često se događa da u hranilici ostaju prazne ljuske. koje ptice ne mogu izbaciti pa vam se može činiti da je hranilica puna. Stoga je najbolje u takve hranilice stavljati količinu hrane dostatnu za jedan dan te svakodnevno hranu zamjenjivati u potpunosti.
Hranjenje se obavezno mora obavljati svakodnevno, odnosno ako se ustanovi da je sva hrana pojedena. Ptice koje «računaju» na hranu koju im se tamo nudi mogu uginuti od gladi ako preskočimo hranjenje.
Ako se hranilice postavljaju na stupove, treba paziti da se uz njih ne mogu popeti grabežljivci. Mnimalna potrebna visina takvog stupa je oko 1,5 metra. Hranilice se mogu postaviti i na vanjski zid kuće, ispod krova, na staje, garaže, balkone - nije nužno da imamo vrt i drveće na koje ćemo ih vješati: sve varijante su dobre.
Koju vrstu hrane ponuditi ovisi o tome koje vrste ptičica želimo hraniti. Predlažu da iskombiniramo nekoliko vrsta hrana kako bi privukli što više vrsta ptičica.
Najnekvalitetnija hrana je kruh. Ako ga već dajemo pticama, tada neka to bude stari kruh sa sjemenkama sitno natrgan. Njega će najradije jesti vrapci te, ponekad, i kosevi – zato nije uputno kruh stavljati u male hranilice. Preporučaju da za kruh imamo ili drugu hranilicu ili ga jednostavno ponuditmo na podu kojeg smo prethodno očistili. Nipošto se ne smije davati pljesnivi kruh!
Za ptice koje većinom jedu sjemenje osnovnu mješavine hrane čine sitnije sjemenke. U trgovinama postoji hrana "za zebe", no, dobro je dodati sjemenke suncokreta i to mješavine suncokreta. Istina je da crni suncokret ima puno masnoća koje su potrebne za zimu, no mješavina je preporučljivija.