Australija je zabranila komercijalnu upotrebu solarija, kao mjeru kojom će ova zemlja “spaljene kože”, kako je često nazivaju, pokušati zaštititi svoje stanovništvo od melanoma, najtežeg i najsmrtonosnijeg oblika raka kože po čijoj je učestalosti vodeća na svjetskoj ljestvici.
Zakon o zabrani već je stupio je na snagu 1. siječnja u New South Walesu, Viktoriji, Južnoj Australiji, Tasmaniji, Queenslandu i Australian Capital Territory, a očekuje da će se zabrani pridružiti i Zapadna Australija koja još nije objavila datum, dok je područje Northern Territory jedino na kontinentu gdje nema komercijalnih solarija.
Zabranu je već pozdravilo Australsko udruženje za borbu protiv raka koje potiče mjere koje država provodi radi smanjenja stope obolijevanja od raka. “Australija ima jednu od najvećih stopa kožnog raka u svijetu“, kaže Paul Grogan, direktor udruženja, te dodaje da su korisnici solarija izloženi iznimno visokim dozama zračenja ultraljubičastih zraka, koje povećavaju rizik za razvoj raka kože.
Mark McArdle, ministar energetike u Queenslandu, objasnio je kako je zabrana uslijedila zbog zabrinutosti države zbog dokazane povezanosti upotrebe solarija i raka kože. “Queensland se već suočava s najvišom stopom raka kože u svijetu, a upotreba solarija bez sumnje pridonosi većem riziku razvoja bolesti“, pojasnio je. S njim se slaže i ministar Ian Hunter koji kaže: “Ni jedan solarij ne osigurava sigurno tamnjenje. Istraživanja su pokazala da bi se ovom mjerom mogao spriječiti razvoj kožnog raka kod šestine mladih Australaca.“
Rak kože u Australiji predstavlja oko 80 posto svih novih dijagnoza raka. Procjenjuje se da bi kod dvije trećine Australaca do njihove 70. godine života mogao biti dijagnosticiran melanom. Stopa obolijevanja od raka kože u Australiji je tri puta veći nego primjerice u Kanadi, SAD-u i Velikoj Britaniji.
Inače, Australija nije prva zemlja koja je zabranila komercijalnu upotrebu solarija. Brazil je već 2003. izdao zabranu za maloljetnike, a 2009. zabrana je proširena na sve stanovnike. Korištenje solarija maloljetnicima zabranjeno je i u Belgiji, Nizozemskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Islandu, Norveškoj i Litvi.
- Australci su potomci Engleza koji su se naselili na područje Australije i imaju naslijeđenu svijetlu put koja ne može razviti dovoljnu pigmetaciju koja bi se njihova koža štitila od opasnih od UV zraka, osobito u značajno izmijenjenim uvjetima suhe klime i visokih temperatura te velike ozonske rupe. U početku se posljedice nisu mogle vidjeti, ali kako je djelovanje sunčevih zraka kumulativno, pokazalo se da melanociti, stanice zadužene za stvaranje pigmenta, ne mogu obaviti zaštitnu funkciju te da se u njima događaju opasne mutacije koje uzrokuju različite vrste karcinoma, pa i onaj najteži - melanom. Tome pridonosi i moderni stil života od nošenja laganije odjeće, kraćih suknji, golih leđa, bikinija... što je sve zajedno dovelo do toga da velike površine tijela primaju puno sunca i s vremenom dovode do negativnih nuspojava od kojih su najdramatičniji karcinomi i melanomi. Pored toga nagla industrijalizacija je dovela do oštećenja ozonskoga sloja u stratosferi zbog čega je djelovanje UV intenzivnije. Dakle, potrebno je oko 20-ak godina kako bi se pokazao taj negativni učinak UV zraka - pojašnjava prof. dr. sc. Neira Puizina-Ivić, voditeljica Katedre za dermatovenerologiju i dugogodišnja supspecijalista dermatološke onkologije na Klinici za dermatologiju KBC-a Split, piše Slobodna Dalmacija.
Što se tiče Hrvatske, zabrane još nema, ali stručnjaci savjetuju stanovništvu da ne koriste solarij, ili ako baš žele imati preplanuli pepeljasti ten, onda neka idu u solarije koji imaju certifikat, koje vlasnici solarija trebaju obnavljati svake godine i neka traže na uvid takav certifikat.
Inače, kaže dermatologinja, solarij se u medicinske svrhe preporučuje samo ljudima koji imaju neke alergije da se umjereno podvrgnu UVA zrakama u solariju prije početka sunčanja kako bi se koža lakše priviknula na sunce. No, u svakom slučaju, solarij se ne preporučuje maloljetnicima, kaže dr. Puizina-Ivić.