Amerikanke marširale za svoja prava i pritom trpjele uvrede

Na današnji dan 1913. godine na tisuće žena u organizaciji Nacionalne udruge američkih žena za pravo glasa, koje su poznate kao sufražetkinje, marširalo je Avenijom Pennsylvania u Washingtonu, istom rutom kojom će idući dan proći parada za inauguraciju američkog predsjednika Woodrowa Wilsona.

POGLEDAJTE VIDEO: Kobre iz Vatrogasnog društva Palinovec među najboljima u svijetu

Pokretanje videa...

00:52

'Zovu nas Kobre, vatru gasimo brže od svih i rasturamo na vatrogasnim natjecanjima' | Video: KanalRi

Cilj marša bio je ilustrirati isključenost žena iz političkog i javnog života i demokratskih procesa. Kongresni odbor te udruge dobio je zadatak da se izbori za usvajanje amandmana Susan B. Anthony na Ustav SAD-a koji je prvi put predložen još 1878. godine, a njime je definirano da pravo glasanja građanima SAD-a ne može biti uskraćeno na temelju spola. Zbog toga je cijela procesija bila brižno organizirana, kako bi njena simbolika bila što jasnija.

Na žalost, žene su se našle okružene i zarobljene u moru neprijateljski nastrojenih ljudi, posebno muškaraca, trpeći uvrede i pogrde. Nije bilo pomoći od policije i tek ih je vojska oslobodila. No, žene su dobile veliku pažnju medija, što je dijelom zasjenilo i predsjedničku inauguraciju, što je pokretu dalo novu snagu i energiju koja će na kraju i progurati 19. amandman u Kongresu.

Prva izvedba Carmen - bez uspjeha 

Godine 1875. u pariškoj Operi prvi puta je izvedena Bizetova opera "Carmen". Riječ je o jednoj od dosad najpopularnijih opera na svijetu, no prva izvedba doživjela je veliki neuspjeh jer je publika tada na pozornici željela gledati likove s kojima se može poistovjetiti, a Carmen opisuje zapravo posve drugačiji svijet - otvorenu i strastvenu ljubav, slijepu ljubomoru, prkos i ljutnju.Zanimljivo je da su izvođači tvrdili da neke dijelove ne mogu odsvirati jer su im preteški pa su i zbor i orkestar zaprijetili štrajkom. Srećom, izvedbe su nastavljene i publika je dobila priliku zavoljeti ovo djelo do obožavanja.

Rockefeller se okrenuo filantropiji

Sin američkog industrijalca i jednog od najbogatijih ljudi toga vremena, John D. Rockefeller mlađi objavio je 1910. da se povlači iz uprave kompanije kako bi se posvetio filantropiji. Zajedno s ocem, u svibnju 1913. osnovao je obiteljsku zakladu čija je svrha bila pomaganje čovječanstvu, a prvi projekt koji su financijski poduprli bilo je osnivanje Zavoda za javno zdravstvo.

Druge tekstove u rubrici Retro potražite OVDJE.